



Sinoć je u Tesliću u organizaciji JU „Kulturni centar Teslić“, upriličeno muzičko-zabavno veče „Mladi harmonikaši“. Da je harmonika instrument koji zbog svojih tehničkih i zvučnih kvaliteta omogućava interpretaciju muzike gotovo svih stilova od baroka pa do najnovijih savremenih tendencija uvjerili su nas mladi izvođači na pozornici teslićke sale.
Nastupalo je devet muzičara iz Teslića i Doboja.
Nastupili su: Miloš Malivojević, Amela Mujkanović, Lazar Blagojević, Pavle Lukić, Arnes Osmić, Milislav Despić, Anastasija Popović i Ljubica Timanović.
Gosti iz Doboja su učenici Muzičke škole „Markos Portugalis“ u klasi profesorice Ljubice Timanović koja je takođe nastupila. Gostima iz Doboja rado su se pridružili i mladi teslićki harmonikaši koji muzičke vještine usvajaju sami.

Moglo bi se reći da se publika osvjedočila da su mladost, muzičko umijeće i želja za nastupima najljepši događaji kojima polako prekidamo pandemijom uslovljeni način rada.
Nakon samog nastupa upriličeno je druženje mladih muzičara gdje su imali priliku da u opuštenoj atmosferi razmijene iskustva i steknu nova poznanstva.
U gradskoj galeriji u Tesliću večeras je otvorena izložba slika “Sve naše rijeke” kojim se predstavilo udruženje likovnih umjetnika HKD “Napredak” iz Sarajeva.
Na 4. redovnoj sjednici Skupštine opštine Teslić koja je održana 7. aprila 2021. godine, odbornici su jednoglasno donijeli Odluku o nagradama i priznanjima povodoma Dana opštine Teslić. Zlatna plaketa „6. april“ dodijeljena je svjetski poznatom matematičaru Nebojši Đuriću, srebrna plaketa doktoru Stojanu Smiljaniću i posthumno Novi Miškiću, dok će zahvalnicu dobiti Miroslav Miki Stojnić, Škola fudbala „Proleter“ i Slavoljub Petričević.
Nebojša Đurić, matematičar iz Blatnice kod Teslića, uspio je dati odgovor na višedecenijsko pitanje iz oblasti inverznog problema diferencijalnih operatora sa kašnjenjem. Posljednjih deset godina ovaj problem je postao jedan od najpopularnijih u oblasti matematičke analize. Đuriću je uspjelo da pođe za rukom ono što nije pošlo nekim od najboljih matematičara na svijetu.
Novonastala situacija, koja je posljedica širenja virusa, donijela je velike promjene i u organizaciji kulturnih dešavanja. Uslovljeni mjerama čiji je cilj zaštita građana od zaraze, mnoge institucije kulture primorane su zaustaviti svoj rad ili raditi minimalnim kapacitetom.
Uvažavajuće sigurnost građana, ali i nastojanja za kontinuiranim radom u JU „Kulturni centar Teslić“ pristupili smo organizaciji izložbe slika Gorana Bijelića na otvorenom smatrajući da se na ovaj način može dati doprinos promociji kulture, ugostiti umjetnik i što je najvažnije publici priuštiti umjetnički užitak.
Postavka će biti dostupna u petak, 10. jula i subotu 11. jula u periodu od 10 do 19 časova, na šetalištu ispred gradskog bioskopa. Svi zainteresovani sugrađani uz laganu šetnju mogu pogledati postavku.
Goran Bijelić rođen je 1984. godine u Doboju. Bavi se slikarstvom, ikonopisom i vajarstvom. Učio je slikarstvo od profesora Branislava Višta, koji je tokom školovanja otkrio njegov talenat. Uticaj na Bijelićevo likovno stvaralaštvo imao je i akademski slikar Savo Petković. Učesnik je na više likovnih kolonija i jedan je od članova umjetničke grupe „Tri slikara“ iz Doboja. NJegova slika „Zimski pejzaž“ u Australiji 2014. godine, osvojila je prvo mjesto.
Prema riječima akademskog slikara Save Petkovića, Bijelić je izvorni kolorista sa naglašenim intimnim, nježnim valerima, nenametljivim formama koje su se duboko urezale u cjelinu likovnog opusa. NJegova kazivanja u slikarstvu na neki način oponašaju prirodne i životne fenomene koji su se duboko urezali u djetinjstvo. Tematika Bijelićevog likovnog kazivanja je zavičajna, praroditeljska, praiskonska, sa dubljim simboličnim značenjem u odnosu na vrijeme u kome živimo i stanje duha u njemu. Bijelićeva umjetnost govori nam da umjetnost nije neka posebna tvorevina, neuhvatljiva i daleka, nego je djelo umjetnika, koji je stvorio zbog sebe, a takođe i zbog drugih.
Opština Teslić obiluje bogatim nematerijalnim kulturnim nasljeđem koje su stanovnici ove opštine stvarali i baštinili u proteklom periodu.
Pod uticajem istorijskih promjena, migracija i trendova često dolazi do promjena i nestanka tih elemenata , te smo često svjedoci nepostojanja autentičnih izvora informacija o postojanju istih.
Od samog osnivanja u JU „Kulturni centar Teslić” jasno je kroz Program rada postavljen jedan od osnovnih ciljeva, rad na očuvanju materijalnog i nematerijalnog nasljeđa opštine Teslić.
Upisom „Teslićkog veza” na Listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa Republike Srpske za JU „ Kulturni centar Teslić” kojom rukovodi direktor Željka Draganić Vuković , može se reći da su praktičnim primjerom ukazali na koji način treba u budućnosti pristupati ovoj problematici.
Upis „Teslićkog veza“ na Listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa Republike Srpske otvara put afirmacije mnogih elemenata koji se na sličan način mogu čuvati od zaborava, bilo angažovanjem zaposlenih u JU „Kulturni centar Teslić“ bilo od strane neke druge organizacije i pojedinca koji svakako mogu računati na pomoć, iskustva i posredovanje rukovodstva JU „Kulturni centar“.
Uložen je ogroman trud u istraživanja na terenu koji je rezultiro izborom motiva tesličkog zeza predloženog za upis na Listu.
Muzejski stručni savjetnik, etnolog Danijela Đukanović zajedno sa saradnicom veziljom Svjetlanom Marković pružila je neophodnu stručnu pomoć, ali svakako najznačajniji doprinos na ovom projektu dala su Udruženja koja svojim djelovanjem doprinose očuvanju starih narodnih nošnji, a samim tim i teslićkih vezova. Neka od ovih Društava u svojim arhivama baštine eksponate stare i više od stotinu godina. Svoja iskustva, znanja i materijale bezrezervno su stavila na raspolaganje JU „Kulturni centar Teslić“ sa ciljem da zajedničkim angažmanom istrajemo na putu zaštite teslićkih vezova od strane Vlade RS kao posebnog nematerijalnog kulturnog nasljeđa naše opštine te da u budućnosti Teslić bude prepoznatljiv po jednom specifičnom brendu „Teslićkom vezu“. To su prije svega Udruženje žena „Teslićke zlatne ruke“, KUD „Naši običaji Teslić“, KUD „Nedeljko Spasojević“ iz Očauša, KUD „Dušan Stanković“ iz Čečave, KUD „Vez“ Teslić i SPKD „ Prosvjeta“ kao i veliki broj pojedinaca koji su ustupili na uvid predmete iz lične kolekcije.
Oslaljajući se na eksponate iz Teslića arhivirane u muzeju RS, dosadašnja saznanja iz literature i pomenuti rad na terenu u Tesliću, direktor JU „ Kulturni centar Teslić“, Željka Draganić Vuković 3. marta 2020. godine obratila se JU „ Muzej Republike Srpske“, uz molbu, da od Vlade Republike Srpske zatraži Saglasnot za upis „Teslićkog veza“ na Listu zaštićenog nematerijalnog kulturnog naslijeđa Republike Srpske.
U dopisu je između ostalog navedeno:
„Opština Teslić velikim dijelom svojih graničnih rubova naslanja se na Federaciju BiH. Uzimajući u obzir ovu činjenicu i istorijska dešavanja koja sežu u daleku prošlost, jasno je da je na ovim područjima dolazilo do miješanja kultura, a samim tim i do modifikacije materijalnog nasljeđa u ovim krajevima.
Kada je u pitanju vez na narodnim nošnjama i upotrebnim etno predmetima takođe su uočene promjene i miješanja motiva i tipova veza.
Uspjeli smo da indentifikujemo vez koji je pretrpio najmanje promjena a korišten je od četrdesetih godina prošlog vijeka. Primjerke nošnji na kojima postoji vez sa motivom koji smo prepoznali posjeduju KUD „Nedeljko Spasojević“ Očauš i KUD „Naši običaji“ Teslić.
Obe nošnje potiču iz četrdesetih godina prošlog vijeka. I na osnovu tih motiva rađene su nošnje koje ova Društva koriste danas.
Riječ je o motivu grane, rađene pokrsticom uz korištenje prirodnih zagasitijih boja.
U cilju zaštite prepoznatog elementa, obraćam Vam se sa prijedlogom da se na Listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa Republike Srpske upiše „Teslićki vez“, koji je kao dio kulturnog nasljeđa naroda ovoga kraja prepoznat od 40 ih godina dvadesetog vijeka.“
Dopisom Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske broj 07.06/622-27/20 od 1. juna 2020 godine, JU „Muzeju Republike Srpske” data je saglasnost za upis „Teslićkog veza“ na Listu kulturnog nematerijalnog nasljeđa Republike Srpske, a samim tim prvi element nematerijalnog nasljeđa opštine Teslić zaštićen je za buduće generacije.
Na gradskom trgu u Tesliću održana je 8. tradicionalna Izložba rukotvorina i cvijeća. Izložba je prodajnog karaktera, a učešće je uzelo preko 40 izlagača, ne samo sa prostora naše opštine, nego i izlagača iz Bijeljine, Modriče i drugih krajeva naše Republike.
Izložba je trajala 7. i 8. marta u periodu od 09 do 18 časova, a stanovnici opštine Teslić i svi gosti imali su priliku da na jednom mjestu nađu prigodne poklone i cvijeće za svoje drage dame!