U gradskoj kino sali promovisana je knjiga Zorana Matića iz Banjaluke
” 50 top lokacija BH”.
Iznenađujuće zanimljiva promocija geografskih lokaliteta, istorijskih ličnosti i ponekog mističnog mjesta, propraćena video prezentacijom, plijenila je pažnju prisutnih do samog kraja.
Iako na prvu misao izgleda kao turistički vodić, na kraju promocije se dalo zaključiti da je u knjizi sadržan i izuzetan prikaz kulturnih elemenata koji su vješto preporučeni kao turistička ponuda.
Oba sadržaja večeras prezentovana nesumljivog su kvaliteta u šta smo se uvjerili i pozitivnim reakcijama publike.

U gradskoj galeriji u Tesliću večeras je otvorena izložba slika “Sve naše rijeke” kojim se predstavilo udruženje likovnih umjetnika HKD “Napredak” iz Sarajeva.

Više od 262. manje ili veće riječne ljepotice izviru, poniru ili se ulijevaju na bosanskohercegovačkoj tetitoriji. Svojom snagom i ljepotom oduzimaju dah i neiscrpan su izvor inspiracije.
Rijeka je uvijek mistična, kako ona koja mirnom površinom plijeni tako i ona koja vrtlogom straši i uvijek je negdje usporedba sa životom, njegovim tokom, usponima i padovima, ljepotama i tugama, i rađanjem kao i smrću, ona koja ima svoj nastanak, tok i kraj, stapajući se i postajući jedno, te od tekuće postaje stajaća s plimom i osekom, radujući se i ranoj zori i mjesečevom odsjaju.
Svaka kapljica je oslikana u bezbroj boja, svaka je jedinstvena i posebna, baš kao i zamah kista, potaknut snažnom inspiracijom umjetnika. Bila ona prozirna i čista, u kojoj se oslikava cijeli jedan svijet ili mutna i tamna, ona ima svoju priču u bezbroj varijacija.
Oko četrdesetak ovih priča ispričanih, kroz djela Udruženja likovnih umjetnika HKD „Sarajevo “  posjetioci su  u Gradskoj galeriji u Tesliću u izložbi mogli da uživaju 29. i 30. maja. Izložba tematski svedena pod naziv „Sve naše rijeke“ ima za cilj promociju i zaštitu istih, a sama umjetnička nastala u radionicama četrdesetak umjetnika predstavljaju bogastvo umjetničke likovne scene predstavljene kroz različite tehnike slikanja.

Na 4. redovnoj sjednici Skupštine opštine Teslić   koja je održana 7. aprila 2021. godine, odbornici su jednoglasno donijeli Odluku o nagradama i priznanjima povodoma Dana opštine Teslić. Zlatna plaketa „6. april“ dodijeljena je svjetski poznatom matematičaru Nebojši Đuriću, srebrna plaketa doktoru Stojanu Smiljaniću i posthumno Novi Miškiću, dok će zahvalnicu dobiti Miroslav Miki Stojnić, Škola fudbala „Proleter“ i Slavoljub Petričević.

Nebojša Đurić, matematičar iz Blatnice kod Teslića, uspio je dati odgovor na višedecenijsko pitanje iz oblasti inverznog problema diferencijalnih operatora sa kašnjenjem. Posljednjih deset godina ovaj problem je postao jedan od najpopularnijih u oblasti matematičke analize. Đuriću je uspjelo da pođe za rukom ono što nije pošlo nekim od najboljih matematičara na svijetu.

Novonastala situacija, koja je posljedica širenja virusa, donijela je velike promjene i u organizaciji kulturnih dešavanja. Uslovljeni mjerama čiji je cilj zaštita građana od zaraze, mnoge institucije kulture primorane su zaustaviti svoj rad ili raditi minimalnim kapacitetom.

Uvažavajuće sigurnost građana, ali i nastojanja za kontinuiranim radom u JU „Kulturni centar Teslić“ pristupili smo organizaciji izložbe slika Gorana Bijelića na otvorenom smatrajući da se na ovaj način može dati doprinos promociji kulture, ugostiti umjetnik i što je najvažnije publici priuštiti umjetnički užitak.

Postavka će biti dostupna u petak, 10. jula i subotu 11. jula u periodu od 10 do 19 časova, na šetalištu ispred gradskog bioskopa. Svi zainteresovani sugrađani uz laganu šetnju mogu pogledati postavku.

Goran Bijelić rođen je 1984. godine u Doboju. Bavi se slikarstvom, ikonopisom i vajarstvom. Učio je slikarstvo od profesora Branislava Višta, koji je tokom školovanja otkrio njegov talenat. Uticaj na Bijelićevo likovno stvaralaštvo imao je i akademski slikar Savo Petković. Učesnik je na više likovnih kolonija i jedan je od članova umjetničke grupe „Tri slikara“ iz Doboja. NJegova slika „Zimski pejzaž“ u Australiji 2014. godine, osvojila je prvo mjesto.

Prema riječima akademskog slikara Save Petkovića, Bijelić je izvorni kolorista sa naglašenim intimnim, nježnim valerima, nenametljivim formama koje su se duboko urezale u cjelinu likovnog opusa. NJegova kazivanja u slikarstvu na neki način oponašaju prirodne i životne fenomene koji su se duboko urezali u djetinjstvo. Tematika Bijelićevog likovnog kazivanja je zavičajna, praroditeljska, praiskonska, sa dubljim simboličnim značenjem u odnosu na vrijeme u kome živimo i stanje duha u njemu. Bijelićeva umjetnost govori nam da umjetnost nije neka posebna tvorevina, neuhvatljiva i daleka, nego je djelo umjetnika, koji je stvorio zbog sebe, a takođe i zbog drugih.

Opština Teslić obiluje bogatim  nematerijalnim kulturnim nasljeđem koje su stanovnici ove opštine stvarali i baštinili u proteklom  periodu.

Pod uticajem  istorijskih promjena, migracija i trendova često dolazi do promjena i nestanka tih elemenata , te smo često svjedoci nepostojanja autentičnih izvora informacija o postojanju istih.

Od samog osnivanja u JU „Kulturni centar Teslić”  jasno je kroz Program rada postavljen jedan od osnovnih ciljeva, rad na očuvanju materijalnog i nematerijalnog nasljeđa opštine Teslić.

Upisom „Teslićkog veza” na  Listu nematerijalnog kulturnog  nasljeđa Republike Srpske  za JU „ Kulturni centar Teslić” kojom rukovodi direktor Željka Draganić Vuković , može se reći da su praktičnim primjerom ukazali na koji način treba u budućnosti pristupati ovoj problematici.

Upis „Teslićkog veza“ na  Listu nematerijalnog kulturnog  nasljeđa Republike Srpske  otvara put afirmacije mnogih elemenata koji se na sličan način mogu čuvati od zaborava, bilo angažovanjem zaposlenih u JU „Kulturni centar Teslić“ bilo od strane neke druge organizacije i pojedinca koji svakako mogu računati na pomoć, iskustva i posredovanje rukovodstva JU „Kulturni centar“.

Uložen je ogroman   trud u istraživanja  na terenu koji je  rezultiro izborom motiva tesličkog zeza  predloženog za upis na Listu.

Muzejski stručni savjetnik, etnolog Danijela Đukanović zajedno sa saradnicom veziljom  Svjetlanom Marković pružila je neophodnu stručnu pomoć, ali svakako najznačajniji doprinos   na ovom projektu  dala su Udruženja koja svojim djelovanjem doprinose očuvanju starih narodnih nošnji, a samim tim i teslićkih vezova. Neka od ovih Društava u svojim arhivama baštine eksponate stare i više od stotinu godina. Svoja iskustva, znanja i materijale bezrezervno su stavila na raspolaganje JU „Kulturni centar Teslić“ sa ciljem da   zajedničkim angažmanom istrajemo na putu zaštite teslićkih vezova od strane Vlade RS kao posebnog nematerijalnog kulturnog nasljeđa naše opštine te da u budućnosti Teslić bude prepoznatljiv po jednom specifičnom brendu „Teslićkom vezu“. To  su prije svega Udruženje žena „Teslićke zlatne ruke“, KUD „Naši običaji Teslić“, KUD „Nedeljko Spasojević“ iz Očauša, KUD „Dušan Stanković“ iz Čečave, KUD „Vez“ Teslić i SPKD „ Prosvjeta“ kao i veliki broj pojedinaca koji su ustupili na uvid predmete iz lične kolekcije.

Oslaljajući se na eksponate iz Teslića arhivirane u muzeju RS, dosadašnja saznanja iz literature i pomenuti rad na terenu u Tesliću, direktor JU „ Kulturni centar Teslić“, Željka Draganić Vuković 3. marta 2020. godine obratila se JU „ Muzej Republike Srpske“, uz  molbu,  da od Vlade Republike Srpske zatraži Saglasnot za upis „Teslićkog veza“ na  Listu zaštićenog  nematerijalnog kulturnog naslijeđa Republike Srpske.

U dopisu je između ostalog navedeno:

„Opština Teslić velikim dijelom svojih graničnih rubova  naslanja se na Federaciju BiH. Uzimajući u obzir ovu činjenicu i istorijska dešavanja koja sežu u daleku prošlost, jasno je da je na ovim područjima dolazilo do miješanja kultura, a samim tim  i do modifikacije materijalnog nasljeđa u ovim krajevima.

Kada je u pitanju vez na narodnim nošnjama i upotrebnim etno predmetima  takođe su uočene promjene i miješanja motiva i tipova veza.

Uspjeli smo da  indentifikujemo  vez koji je pretrpio najmanje promjena a korišten je od četrdesetih godina prošlog vijeka. Primjerke nošnji na kojima postoji vez sa motivom koji smo prepoznali posjeduju  KUD „Nedeljko Spasojević“ Očauš i KUD „Naši običaji“ Teslić.

Obe nošnje potiču iz četrdesetih godina prošlog vijeka. I na osnovu tih motiva rađene su nošnje koje ova Društva koriste danas.

Riječ je o motivu grane, rađene pokrsticom uz korištenje prirodnih zagasitijih boja.

U cilju zaštite prepoznatog elementa, obraćam Vam se sa prijedlogom da se na Listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa Republike Srpske upiše „Teslićki vez“, koji  je kao dio kulturnog nasljeđa naroda ovoga kraja prepoznat od 40 ih godina dvadesetog vijeka.“

Dopisom  Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske  broj 07.06/622-27/20 od 1. juna 2020 godine, JU „Muzeju Republike Srpske” data je saglasnost za upis „Teslićkog veza“ na Listu kulturnog nematerijalnog nasljeđa Republike Srpske, a samim tim prvi element nematerijalnog nasljeđa opštine Teslić  zaštićen je za buduće generacije.

Na gradskom trgu u Tesliću održana je 8. tradicionalna Izložba rukotvorina i cvijeća. Izložba je prodajnog karaktera, a učešće je uzelo preko 40 izlagača, ne samo sa prostora naše opštine, nego i izlagača iz Bijeljine, Modriče i drugih krajeva naše Republike.
Izložba je trajala 7. i 8. marta u periodu od 09 do 18 časova, a stanovnici opštine Teslić i svi gosti imali su priliku da na jednom mjestu nađu prigodne poklone i cvijeće za svoje drage dame!

Ljubiteljima umjetnosti povodom 8.marta, Međunarodnog dana žena JU „Kulturni centar Teslić“ i JU NB „Danilo Kiš“ u četvrtak, 5. marta priredili su poetsko – muzičko veče uz koncert kamernog tria BarabaR (violina, harmonika i perkusije). Banjalučka trojka u sastavu, Ljubica Crnobrnja, Zoran Vujić i Ognjen Janjanin predstavili su jednosatni program autorske muzike zasnovane na klasičnoj harmoniji i formi ali i inspirisane folklorom. Takođe, izveli su i obrade velikih pop i rock hitova, kao i filmsku muziku, tanga i valcere kojima su posebno oduševili teslićku publiku. Kroz poetski dio programa publiku su vodile učenice srednje škole iz Teslića, Ljubica Vidović i Brankica Bubić.

 

Umjetnici iz Crne Gore Peđa Šušaković i Ana Šimundža Selski, u sklopu turneje po Republici Srpskoj, poslije gostovanja u Doboju i Bijeljini, sinoć su nastupili i pred teslićkom publikom.
Predstavom su na duhovit način dočarali bračni život Crnogoraca, te njihovu opštepoznatu izreku: “Sve što možeš danas, ostavi za sjutra”. Posjetiocima koji su se odvažili pored ekstremno loših vremenskih uslova i došli da pogledaju predstavu, trud se isplatio. Sat i po komičnih situacija i zanimljivih i duhovitih savjeta opustili su i nasmijali do suza sve prisutne.

 

Opštinska boračka organizacija nizom aktivnosti obilježava 14. februar, Dan borca. Praznik se u cijeloj Republici Srpskoj obilježava u znak sjećanja na posljednji otadžbinsko – odbrambeni rat ali je i svojevrsno podsjećanje na Prvi srpski ustanak za koji se takođe vezuje pomenuti datum.
JU “Kulturni centar Teslić” doprinos obilježavanju ovog značajnog praznika ostvarila je pripremom kulturno – umjetničkog programa. Programski sadržaji podsjetili su nas na sve značajne istorijske događaje od Kosovske bitke do današnjih dana uz poruku uz posljednje izvedenom pjesmom, “Samo da rata ne bude”. Manifestaciju su posebno obogatili učesnici u programu, učenici srednje škole Brankica Bubić, i Marko Gačić, članice KUD- a “Radost” Mladikovine, Vanesa Ćelić i Ivana Gavrić, te naše mlade sugrađanke, sestre Irina, Hristina, Katarina, Marija i Anastasija Savić.

 

Manifestaciju “Izbor najuspješnijeg sportiste” tradicionalno već dugi niz godina organizuju Opština Teslić i Odjeljenje za društvene djelatnosti opštine Teslić.
Kulturni centar Teslić treću godinu za redom, u okviru Organizacionog odbora, priprema završnu manifestaciju dodjele priznanja i nagrada koja je ove godine održana 11. februara u bioskoskoj sali Teslić.
Manifestacija je završena uspješno, uz prisustvo brojnih sportista i gostiju, a onim najuspješnijim svakako moramo da iskažemo zahvalnost što svojim radom i zalaganjem dopronose razvoju sporta i promocije grada Teslića.
Najuspješniji sportista opštine Teslić za 2019. godinu je Nikola Jovičić.