U prepunoj Kino-sali u Tesliću, publika je večeras uživala u komediji Borislava Pekića „X + Y = 0“. Na sceni su se u glavnim ulogama pojavili Dejan Lutkić i Katarina Žutić, sa prepoznatljivom i snažnom energijom, duhovitošću i harizmom, koja je od prvih scena osvojila gledaoce.
Komad, napisan 1985. godine kao futuristička drama, danas na lucidan i duhovit način progovara o dilemama savremenog čovjeka i o tome kako nas potrošačko društvo udaljava od naše suštine.
Posebnu dimenziju predstavi dala je muzika Aleksandre Kovač i Romana Goršeka, koja je u pojedinim trenucima djelovala kao treći lik na sceni, dodatno obogaćujući utisak.
Ovim nastupom Teslić je simbolično zakoračio u jesenju kulturnu sezonu, koja će donijeti bogat program i brojne sadržaje za ljubitelje pozorišta i kulture.
Dragi naši sugrađani, u Teslić stiže izvrsna komedija Borislava Pekića „X + Y = 0“. Budte spremni na mnogo smijeha uz Dejana Lutkića i Katarinu Žutić 22. septembra u Kino-sali od 19.00 časova. Ulaznice su u prodaji već od danas i iznose 15 KM, a možete ih kupiti svakim radnim danom od 08.00 do 15.00 časova u prostorijama Kulturnog centra Teslić.
Komad je napisan 1985. godine i predstavljao je futurističko štivo, dok danas odražava suštinske dileme savremenog čovjeka. Duhovito, ali prije svega lucidno, kako to samo Pekić zna, priča nas suočava sa pitanjem kako nas potrošačko društvo udaljava od naše suštine.
Posebnu dimenziju predstavi daje muzika Aleksandre Kovač i Romana Goršeka, koja u određenom smislu postaje treći lik na sceni.
Ne propustite mnogo smijeha uz vrhunske glumce i nezaboravnu harizmu u kojoj ćemo moći uživati na našoj kulturnoj sceni.
Očekujemo vas!
Na Trgu u Tesliću, a u okviru manifestacija povodom „Teslićkog ljeta 2025“, održan je koncert koji je okupio veliki broj građana. Večeras su u našem gradu nastupili Viki Miljković i Nermin Handžić, donijevši publici veče puno emocija, pjesme i pozitivne energije.
Prisutni su uživali u svima dobro poznatim hitovima. Viki Miljković je svojim prepoznatljivim glasom i iskustvom opravdala očekivanja, dok je mladi Nermin Handžić ostavio snažan utisak i pobrao simpatije.
Ovakve večeri pokazuju koliko kulturni događaji znače za zajednicu, te kako muzika može povezati različite generacije.
„Teslićko ljeto“ se nastavlja i u narednim danima sa nizom dobrih manifestacija koje će se dugo pamtiti.
idiličnom ambijentu gradskog parka u Tesliću, večeras je odigrana predstava „Gusar“ u produkciji Kulturne scene „Male stvari“ iz Trebinja, koja je još jednom opravdala svoje mjesto među najkreativnijim i najangažovanijim pozorišnim kolektivima za djecu u regionu.
Vesela, razigrana, komična ali i poučna, ova predstava prepuna obrta i pažljivo osmišljenih iznenađenja, nastala je po tekstu i u režiji Željka Miloševića, koji je na sceni tumačio i jednu od glavnih uloga – čuvenog kapetana Opasnobradog.
Mladi glumac Mitar Milićević u ulozi dječaka Matije osvojio je simpatije publike već u prvim scenama. Matija, opčinjen video-igricom „Gusari“, mašta da postane pravi gusarski kapetan, što ga odvaja od stvarnog svijeta, školskih i porodičnih obaveza, ali ga u snu vodi u čarobnu avanturu na gusarskom brodu.
Kao što to biva u najboljim dječijim pričama, i u „Gusaru“ se prepliću san i java, mašta i stvarnost. Predstava nosi snažnu vaspitnu poruku – o važnosti prijateljstva, porodične podrške i povratka stvarnim životnim vrijednostima, uz mnogo humora, dinamike i interakcije s publikom.
Park je bio ispunjen smijehom, aplauzima i oduševljenjem najmlađih gledalaca, ali i zadovoljnih roditelja koji su uživali u tome što pozorišna umjetnost na tako maštovit i pristupačan način komunicira sa djecom.
Ovim događajem nastavljen je ljetni kulturni program u Tesliću, koji donosi brojne sadržaje za sve generacije. Predstavu „Gusar“ publika je ispratila gromoglasnim aplauzom, a glumci su nagrađeni iskrenim osmijesima i dugim pozdravljanjem nakon izvođenja.
Kao što je svakom narodu potreban izvor iz koga će se napajati duhovnim blagom, tako je i vjernom narodu teslićkog kraja nasušna potreba bila izgradnja Hrama i na ovom mjestu. Godine 1921. mitropolit banjalučko-bihaćki gospodin Vasilije Popović osveštao je temelje Hrama Svetog proroka Ilije, a četiri godine kasnije, 1925. osveštao je i sam sveti Hram. Time su označeni počeci postojanja duhovnog bedema jednog svetilišta, duboko utkanog u biće pravoslavnog naroda teslićkog kraja. O tom značajnom događaju pisano je i u duhovnom časopisu „Bratstvo“ 1. avgusta 1925. godine (str. 26/27):
„Veliko slavlje u Tesliću. Na Sv. Iliju sudelovalo je tuzlansko pevačko društvo „Njeguš“ sa svojim vrednim horovođom dr Stevom Miličićem na osvećenju novog Hrama. Na ovoj retkoj slavi, koja je lepa: manifestacija religiozne i nacionalne svesti učestvovala je i vojna muzika. Pevačko društvo sa nacionalnom pesmom oduševljavalo je narod, oplemenjujući srca i jačajući veru u lepu budućnost našeg naroda. Veličanstven je bio doček Nj. V. gospodina mitropolita Vasilija. Iako je sedi arhijerej bolestan i u dubokoj starosti, učinio je posljednje napore, vršeći svoju dužnost. Dočekala ga je sokolska i seljačka konjica sa barjacima. Okružen sveštenicima veteranima, koji su proveli rat u kazamatima, govorio je posle osvećenja očinski, dirljivo…Za podizanje Hrama imali su najviše zasluga gospodin Simo Stanivuković, direktor Desilacije, kum hrama i generalni direktor Arpad Karolji, koji narod potpomagaše. Na osvećenju je učestvovalo oko 10.000 ljudi.“
Ikonostas Hrama Svetog proroka Ilije izrađen je u baroknom stilu, ali njegovi autori ostaju nepoznati sve do danas. Prvi sveštenik i narodni pastir bio je od 1925. godine otac Savo Ilić, a njegovo služenje nasljedio je prota Nikola Mandić. Upravo je otac Nikola, 1952. i 1955. godine, obnovio ovu svetinju, nakon što je tokom Drugog svjetskog rata Hram pretrpio velika razaranja. U tim kobnim vremenima Crkva Svetog Ilije bila je pretvorena u kasarnu i konjušnicu, zvonik u puškaru i karaulu, a svi sveštenici su bili uhapšeni, osim oca Save Ilića. Hram je oslobođenje dočekao opustošen i razoren, ali je novi preporod dočekao 1975. godine, dolaskom jereja Save Kneževića, kada je započela njegova obnova.
Veliki blagoslov i značaj za vjerni narod teslićkog kraja predstavljala je posjeta 1938. godine dvojice velikih duhovnih pastira – vladike Nikolaja Velimirovića, docnije svetitelja Srpske pravoslavne crkve i patrijarha Gavrila Dožića. Njihov dolazak u Hram Svetog proroka Ilije ostao je upamćen kao snažna duhovna veza sa pokoljenjima pravoslavnih vjernika ovog kraja. Ova duhovna spona, potvrđena je prilkom obilježavanja stogodišnjice Hrama, kada je u Teslić donesena i trajno položena ikona Svetog vladike Nikolaja Ohridskog, Žičkog i Lelićkog sa česticom njegovih moštiju. Duhovni značaj Hrama potvrdio je i dolazak Njegove Svetosti patrijarha Germana 1979. godine – jednog od najznamenitijih srpskih patrijaraha, koji je u teškim istorijskim okolnostima uspio da sačuva i obnovi mnoge svetinje, ostavivši dubok trag u životu Srpske pravoslavne crkve.
Posjetom mitropolita Hrizostoma 2013. godine započeti su unutrašnji radovi u Hramu Svetog proroka Ilije, koji su nastavljeni 2017. godine. Te godine hram je iznutra obnovljen, a 2018. godine završen je ikonostas. Freskopis je trajao od 2018. do 2025. godine. U okviru obilježavanja stogodišnjice osvećenja Hrama, 10. avgusta 2025. godine, visokopreosvećeni i preosvećeni arhijereji – zvorničko-tuzlanski Fotije, gornjokarlovački Gerasim, osečkopoljski i baranjski Heruvim i valjevski Isihije – osveštali su obnovljeni ikonostas i freskopis u Hramu Svetog proroka Ilije u Tesliću. Svečanom osveštanju prisustvovao je veliki broj vjernika, kao i predstavnici republičkih, lokalnih i crkvenih vlasti. Ovaj događaj ostaće upamćen kao važan trenutak u istoriji Hrama i duhovnom životu vjernog naroda teslićkog kraja.
„Povodom obilježavanja stogodišnjice Hrama Sv. proroka Ilije, izjavu je dao i današnji starješina Hrama, Čedo Gotovac, koji je naveo da je Sveti vladika Nikolaj dolazio na područje Teslića, organizujući bogomoljački pokret. Gotovac je zahvalio institucijama Republike Srpske i grada Teslića za podršku, a posebno vjernom narodu teslićkog kraja koji je najvećim dijelom učestvovao u obnovi svog hrama.“ Prema njegovim riječima, zahvaljujuću parohijanima, koji godinama posjećuju ovo sveto mjesto i prilažu donacije, iznjedrile su se i druge crkve na području grada Teslića, a to su: Hram Sv. Trojice u centru grada, Hram Svetih apostola Petra i Pavla u Osivici, Crkve Svetog Dimitrija i Sv. Georgija u Vlajićima, te Hram Sv. kneza Lazara Kosovskog, kao i kompleks Krstove Gore, na kojoj se danas nalazi Manastir Časnog Krsta.
FOTOGRAFIJE PREUZETE SA SAJTA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE (EPARHIJA ZVORNIČKO-TUZLANSKA)
Večeras je u Gradskom parku u Tesliću održano posebno muzičko veče uz nastup sastava „Bedem” iz Sombora.
Ovaj autentični ansambl, koji je prepoznatljiv po aranžmanima za tri akustične gitare, svojom muzikom donio je publici toplinu, inspiraciju i duhovni mir. Najveće interesovanje izazvale su njihove autorske kompozicije, kao i pjesme nastale na stihove Svetog vladike Nikolaja i savremenih hrišćanskih pjesnika.
Goran, Tanja, Igor i Miroslav Marinić osvojili su slušaoce izvrsnim izvođenjem i snažnom porukom, ostavivši utisak večeri koja će se dugo pamtiti.
Večeras je u okrilju manifestacija povodom Teslićkog ljeta, održan koncert rok-grupe ,,Herc”, koji je još jedan u nizu koncerata ovog ljeta. Bogat repertoar, svima dobro poznatih melodija, nezaboravna energija i talenat mladih muzičara osvojila su srca publike, koja je uživala u muzici na otvorenom. Koncert rok-grupe ,,Herc” ispunio gradski park muzikom i dobrom energijom. Publika je pjevala i plesala uz omiljene hitove, a bend priredio veče za pamćenje.
U okviru manifestacije Teslićko ljeto 2025, večeras je u Gradskom parku priređeno muzičko veče uz nastup svima poznatog Kontra-benda. Parka je ispunio veliki broj posjetilaca, koji su uživali u dobro poznatim domaćim hitovima, izvedenim u prepoznatljivom stilu ovog sastava.
Nastup je obilježila dinamična svirka i snažna interakcija sa publikom, što je doprinijelo stvaranju vedre i prijatne atmosfere. Zvuci muzike, topla ljetna noć i ambijent parka stvorili su utisak pravog ljetnjeg druženja na otvorenom, koje je privuklo posjetioce različitih generacija.
Ovakva muzička okupljanja nastavljaju tradiciju da tokom ljetnjih mjeseci Teslić postane mjesto susreta, dobre energije i bogatog kulturnog sadržaja.
U Tesliću je danas održana peta po redu manifestacija „Plodovi sela – domaće je najbolje“, koja je još jednom okupila veliki broj izlagača, posjetilaca i ljubitelja tradicije, prirode i domaćih proizvoda.
Više od 50 izlagača iz različitih mjesta Republike Srpske predstavilo je plodove svog rada – od poljoprivrednih proizvoda i rukotvorina, do tradicionalnih jela, pića i suvenira. Posjetioci su tokom dana mogli da uživaju u raznovrsnoj ponudi svježih i domaćih proizvoda.
Manifestaciju je otvorio gradonačelnik Milan Miličević, koji je podsjetio na značaj očuvanja seoskih domaćinstava, domaće proizvodnje i kulturnog nasljeđa.
Uz izložbeni dio, program je bio obogaćen i kulturno-umjetničkim sadržajem, nastupima lokalnih folklornih društava i dobre muzike u kojim su naši sugrađani uživali. Pažnju su privukli nastupi Kulturno-umjetničkih društava: „Dušan Stanković”, „Vez”, kao i nastup svima dobro poznatog sugrađanina Dejana Devića (Limin).
Za najmlađe su bili organizovani zabavni i edukativni sadržaji, a sve je bilo prožeto duhom zajedništva, domaćinske dobrodošlice i topline.
Manifestacija „Plodovi sela – domaće je najbolje“ potvrdila je svoj značaj kao važna platforma za promociju lokalnih proizvoda, očuvanje tradicije i podsticaj ruralnom razvoju. Organizatori su se zahvalili svima koji su dali doprinos i najavili nastavak ove lijepe tradicije i u narednim godinama.
U prelijepoj atmosferi, pred brojnim posjetiocima, održan je koncert Kulturno-umjetničkog društva „Dušan Stanković Čečava“. Ova kulturna manifestacija bila je prava proslava narodnog stvaralaštva, koja je još jednom podsjetila na važnost očuvanja tradicije i kulturnog identiteta.
Publika je imala priliku da uživa u raznovrsnom programu: od igara iz raznih krajeva naše zemlje, preko narodnih i etno pjesama, do upečatljivih koreografija koje su izazvale dug aplauz i osmijehe.
Šarenilo narodnih nošnji, energija izvođača, te toplina koju su unijeli u svaku tačku programa, stvorili su ugođaj koji će se dugo pamtiti. Događaj je upotpunila i ženska pjevačka grupa Radničkog kulturno-umjetničkog društva Pelagić Banja Luka.
Zahvaljujemo se svim članovima KUD-a i publici koja je svojim prisustvom uveličala ovaj događaj.