U Gradskoj galeriji večeras je održano kulturno veče posvećeno radu i stvaralaštvu umjetnice Čedomile Fifić O. Asare, koje je okupilo ljubitelje umjetnosti i poezije.
Publika je imala priliku da uživa u izložbi slika autorke, uz čitanje njenih stihova koji su dočarali duboku povezanost između slikarstva i poezije.
Poseban dio postavke činio je rad Ninete Fifić, kćerke autorke, koji je izložbi dao suptilnu i emotivnu nit.
Izložba ostaje otvorena za posjetioce do srijede, a svi zainteresovani mogu u narednim danima pogledati radove teslićke umjetnice.
U Gradskoj galeriji održana je promocija knjige „Ples na putu“ autorke Slavice Te Kaat Markovčević!
Veče ispunjeno emocijom, stihom i iskrenim razgovorima o životu, putovanjima i umjetnosti okupilo je brojne ljubitelje književnosti.
Autorka je kroz svoje djelo podsjetila da svaki korak, ma koliko težak, može biti svojevrstan ples – ako ga pratimo srcem. 💫
Hvala svima koji su bili dio ove lijepe priče u Gradskoj galeriji!
U Gradskoj galeriji u Tesliću, večeras je održana promocija romana autora Nenada Milkića.
Veče je započelo prikazivanjem potresnog filma „Kosti“, snimljenog po istoimenom romanu, što je publiku uvelo u težinu i dubinu teme kojom se autor bavi. Program su uljepšale sestre Savić izvođenjem pjesme o Kosovu, nakon čega je pisac predstavio svoj dosadašnji rad i romane koje je objavio. Akcenat je bio na posljednje objavljenom romanu „Oganj” i četveroknižju „Pogrom”.
U svom obraćanju, Milkić je naglasio da „Oganj“ nastavlja niz započet romanima „Kosti“ i „Kolone“, usmjeravajući pažnju na stradanja i progonima Srba na Kosovu. Kroz potresne priče roman svjedoči ne samo o patnji, već i o tihom junaštvu, snazi opstanka i vjeri u budućnost.
Ova promocija još jednom sve nas je podsjetila da se stradanja ne smiju zaboraviti i da je važno njegovati kulturu sjećanja.
U Kino-sali u Tesliću, u nedjelju 5. oktobra, održano je humanitarno veče poezije i muzike pod nazivom „Vino i gitare“, posvećeno mladoj operskoj pjevačici Albini Smajlović. Program je protekao u emotivnoj i dostojanstvenoj atmosferi, uz stihove i muziku koji su, osim umjetničkog užitka, imali i viši cilj – da pokažu humanost i solidarnost.
Tokom večeri prikupljeno je 602 KM, a svaka donacija bila je korak bliže ka tome da Albina dobije priliku za liječenje u Minhenu, koje joj može vratiti život bez bola.
Poseban trenutak bio je kada se nakon manifestacije porukom obratila i sama Albina. U njoj je istakla da je dirnuta pažnjom i podrškom, te se zahvalila svima koji su mislili na nju i pomogli u ovoj humanoj akciji.
Humanitarno veče „Vino i gitare“ još jednom je pokazalo koliko zajedništvo i dobra volja mogu značiti onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Naše malo, nekome znači mnogo.
U Gradskoj galeriji u Tesliću večeras je otvorena izložba slika pod nazivom „Tradicija i moderna apstrakcija”, slikara Hajrudina Elezovića. Izložba je privukla veliki broj posjetilaca, što svjedoči o interesovanju publike za likovnu umjetnost i kulturna dešavanja u našem gradu.
Hajrudin Elezović, rođen u Tesliću, slikarstvom se bavi još od 1970. godine. Njegov opus obuhvata pejzaže i apstraktne forme, a specifičnost njegovog izraza leži u spoju modernog pristupa i motiva tradicije, koji slikama daju poseban pečat i dubinu.
Publika je imala priliku da uživa u djelima koja kroz boju i formu povezuju prošlost i sadašnjost, ostavljajući snažan utisak na ljubitelje umjetnosti. Sama atmosfera otvaranja protekla je u toplom i prijatnom duhu, uz razgovor sa autorom i razmjenu utisaka među posjetiocima.
U prepunoj Kino-sali u Tesliću, publika je večeras uživala u komediji Borislava Pekića „X + Y = 0“. Na sceni su se u glavnim ulogama pojavili Dejan Lutkić i Katarina Žutić, sa prepoznatljivom i snažnom energijom, duhovitošću i harizmom, koja je od prvih scena osvojila gledaoce.
Komad, napisan 1985. godine kao futuristička drama, danas na lucidan i duhovit način progovara o dilemama savremenog čovjeka i o tome kako nas potrošačko društvo udaljava od naše suštine.
Posebnu dimenziju predstavi dala je muzika Aleksandre Kovač i Romana Goršeka, koja je u pojedinim trenucima djelovala kao treći lik na sceni, dodatno obogaćujući utisak.
Ovim nastupom Teslić je simbolično zakoračio u jesenju kulturnu sezonu, koja će donijeti bogat program i brojne sadržaje za ljubitelje pozorišta i kulture.
Dragi naši sugrađani, u Teslić stiže izvrsna komedija Borislava Pekića „X + Y = 0“. Budte spremni na mnogo smijeha uz Dejana Lutkića i Katarinu Žutić 22. septembra u Kino-sali od 19.00 časova. Ulaznice su u prodaji već od danas i iznose 15 KM, a možete ih kupiti svakim radnim danom od 08.00 do 15.00 časova u prostorijama Kulturnog centra Teslić.
Komad je napisan 1985. godine i predstavljao je futurističko štivo, dok danas odražava suštinske dileme savremenog čovjeka. Duhovito, ali prije svega lucidno, kako to samo Pekić zna, priča nas suočava sa pitanjem kako nas potrošačko društvo udaljava od naše suštine.
Posebnu dimenziju predstavi daje muzika Aleksandre Kovač i Romana Goršeka, koja u određenom smislu postaje treći lik na sceni.
Ne propustite mnogo smijeha uz vrhunske glumce i nezaboravnu harizmu u kojoj ćemo moći uživati na našoj kulturnoj sceni.
Očekujemo vas!
Na Trgu u Tesliću, a u okviru manifestacija povodom „Teslićkog ljeta 2025“, održan je koncert koji je okupio veliki broj građana. Večeras su u našem gradu nastupili Viki Miljković i Nermin Handžić, donijevši publici veče puno emocija, pjesme i pozitivne energije.
Prisutni su uživali u svima dobro poznatim hitovima. Viki Miljković je svojim prepoznatljivim glasom i iskustvom opravdala očekivanja, dok je mladi Nermin Handžić ostavio snažan utisak i pobrao simpatije.
Ovakve večeri pokazuju koliko kulturni događaji znače za zajednicu, te kako muzika može povezati različite generacije.
„Teslićko ljeto“ se nastavlja i u narednim danima sa nizom dobrih manifestacija koje će se dugo pamtiti.
idiličnom ambijentu gradskog parka u Tesliću, večeras je odigrana predstava „Gusar“ u produkciji Kulturne scene „Male stvari“ iz Trebinja, koja je još jednom opravdala svoje mjesto među najkreativnijim i najangažovanijim pozorišnim kolektivima za djecu u regionu.
Vesela, razigrana, komična ali i poučna, ova predstava prepuna obrta i pažljivo osmišljenih iznenađenja, nastala je po tekstu i u režiji Željka Miloševića, koji je na sceni tumačio i jednu od glavnih uloga – čuvenog kapetana Opasnobradog.
Mladi glumac Mitar Milićević u ulozi dječaka Matije osvojio je simpatije publike već u prvim scenama. Matija, opčinjen video-igricom „Gusari“, mašta da postane pravi gusarski kapetan, što ga odvaja od stvarnog svijeta, školskih i porodičnih obaveza, ali ga u snu vodi u čarobnu avanturu na gusarskom brodu.
Kao što to biva u najboljim dječijim pričama, i u „Gusaru“ se prepliću san i java, mašta i stvarnost. Predstava nosi snažnu vaspitnu poruku – o važnosti prijateljstva, porodične podrške i povratka stvarnim životnim vrijednostima, uz mnogo humora, dinamike i interakcije s publikom.
Park je bio ispunjen smijehom, aplauzima i oduševljenjem najmlađih gledalaca, ali i zadovoljnih roditelja koji su uživali u tome što pozorišna umjetnost na tako maštovit i pristupačan način komunicira sa djecom.
Ovim događajem nastavljen je ljetni kulturni program u Tesliću, koji donosi brojne sadržaje za sve generacije. Predstavu „Gusar“ publika je ispratila gromoglasnim aplauzom, a glumci su nagrađeni iskrenim osmijesima i dugim pozdravljanjem nakon izvođenja.
Kao što je svakom narodu potreban izvor iz koga će se napajati duhovnim blagom, tako je i vjernom narodu teslićkog kraja nasušna potreba bila izgradnja Hrama i na ovom mjestu. Godine 1921. mitropolit banjalučko-bihaćki gospodin Vasilije Popović osveštao je temelje Hrama Svetog proroka Ilije, a četiri godine kasnije, 1925. osveštao je i sam sveti Hram. Time su označeni počeci postojanja duhovnog bedema jednog svetilišta, duboko utkanog u biće pravoslavnog naroda teslićkog kraja. O tom značajnom događaju pisano je i u duhovnom časopisu „Bratstvo“ 1. avgusta 1925. godine (str. 26/27):
„Veliko slavlje u Tesliću. Na Sv. Iliju sudelovalo je tuzlansko pevačko društvo „Njeguš“ sa svojim vrednim horovođom dr Stevom Miličićem na osvećenju novog Hrama. Na ovoj retkoj slavi, koja je lepa: manifestacija religiozne i nacionalne svesti učestvovala je i vojna muzika. Pevačko društvo sa nacionalnom pesmom oduševljavalo je narod, oplemenjujući srca i jačajući veru u lepu budućnost našeg naroda. Veličanstven je bio doček Nj. V. gospodina mitropolita Vasilija. Iako je sedi arhijerej bolestan i u dubokoj starosti, učinio je posljednje napore, vršeći svoju dužnost. Dočekala ga je sokolska i seljačka konjica sa barjacima. Okružen sveštenicima veteranima, koji su proveli rat u kazamatima, govorio je posle osvećenja očinski, dirljivo…Za podizanje Hrama imali su najviše zasluga gospodin Simo Stanivuković, direktor Desilacije, kum hrama i generalni direktor Arpad Karolji, koji narod potpomagaše. Na osvećenju je učestvovalo oko 10.000 ljudi.“
Ikonostas Hrama Svetog proroka Ilije izrađen je u baroknom stilu, ali njegovi autori ostaju nepoznati sve do danas. Prvi sveštenik i narodni pastir bio je od 1925. godine otac Savo Ilić, a njegovo služenje nasljedio je prota Nikola Mandić. Upravo je otac Nikola, 1952. i 1955. godine, obnovio ovu svetinju, nakon što je tokom Drugog svjetskog rata Hram pretrpio velika razaranja. U tim kobnim vremenima Crkva Svetog Ilije bila je pretvorena u kasarnu i konjušnicu, zvonik u puškaru i karaulu, a svi sveštenici su bili uhapšeni, osim oca Save Ilića. Hram je oslobođenje dočekao opustošen i razoren, ali je novi preporod dočekao 1975. godine, dolaskom jereja Save Kneževića, kada je započela njegova obnova.
Veliki blagoslov i značaj za vjerni narod teslićkog kraja predstavljala je posjeta 1938. godine dvojice velikih duhovnih pastira – vladike Nikolaja Velimirovića, docnije svetitelja Srpske pravoslavne crkve i patrijarha Gavrila Dožića. Njihov dolazak u Hram Svetog proroka Ilije ostao je upamćen kao snažna duhovna veza sa pokoljenjima pravoslavnih vjernika ovog kraja. Ova duhovna spona, potvrđena je prilkom obilježavanja stogodišnjice Hrama, kada je u Teslić donesena i trajno položena ikona Svetog vladike Nikolaja Ohridskog, Žičkog i Lelićkog sa česticom njegovih moštiju. Duhovni značaj Hrama potvrdio je i dolazak Njegove Svetosti patrijarha Germana 1979. godine – jednog od najznamenitijih srpskih patrijaraha, koji je u teškim istorijskim okolnostima uspio da sačuva i obnovi mnoge svetinje, ostavivši dubok trag u životu Srpske pravoslavne crkve.
Posjetom mitropolita Hrizostoma 2013. godine započeti su unutrašnji radovi u Hramu Svetog proroka Ilije, koji su nastavljeni 2017. godine. Te godine hram je iznutra obnovljen, a 2018. godine završen je ikonostas. Freskopis je trajao od 2018. do 2025. godine. U okviru obilježavanja stogodišnjice osvećenja Hrama, 10. avgusta 2025. godine, visokopreosvećeni i preosvećeni arhijereji – zvorničko-tuzlanski Fotije, gornjokarlovački Gerasim, osečkopoljski i baranjski Heruvim i valjevski Isihije – osveštali su obnovljeni ikonostas i freskopis u Hramu Svetog proroka Ilije u Tesliću. Svečanom osveštanju prisustvovao je veliki broj vjernika, kao i predstavnici republičkih, lokalnih i crkvenih vlasti. Ovaj događaj ostaće upamćen kao važan trenutak u istoriji Hrama i duhovnom životu vjernog naroda teslićkog kraja.
„Povodom obilježavanja stogodišnjice Hrama Sv. proroka Ilije, izjavu je dao i današnji starješina Hrama, Čedo Gotovac, koji je naveo da je Sveti vladika Nikolaj dolazio na područje Teslića, organizujući bogomoljački pokret. Gotovac je zahvalio institucijama Republike Srpske i grada Teslića za podršku, a posebno vjernom narodu teslićkog kraja koji je najvećim dijelom učestvovao u obnovi svog hrama.“ Prema njegovim riječima, zahvaljujuću parohijanima, koji godinama posjećuju ovo sveto mjesto i prilažu donacije, iznjedrile su se i druge crkve na području grada Teslića, a to su: Hram Sv. Trojice u centru grada, Hram Svetih apostola Petra i Pavla u Osivici, Crkve Svetog Dimitrija i Sv. Georgija u Vlajićima, te Hram Sv. kneza Lazara Kosovskog, kao i kompleks Krstove Gore, na kojoj se danas nalazi Manastir Časnog Krsta.
FOTOGRAFIJE PREUZETE SA SAJTA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE (EPARHIJA ZVORNIČKO-TUZLANSKA)