TESLIĆANKA KOJA JE ŽIVOT POSVETILA MEDICINSKOJ ROBOTICI 1

Djelovanje razvoja tehnologije uveliko doprinosi nauci koja se njenom primjenom usavršava i dolazi do beskonačnih saznanja. Medicinski roboti i inženjerski alati zauzimaju sve značajnije mjesto u medicini, od dijagnostike, do pomoći pri liječenju raznih stanja i oboljenja. Teslićanka Nikolina Tomić jedna je od onih koji su život posvetili, upravo, medicinskoj robotici. Fakultet tehničkih nauka završila je u Novom Sadu, dok je master studije upisala u Švajcarskoj, da bi jedno vrijeme provela na usavršavanju i istraživanjima u Džordžiji (SAD). Nikolina je jedna od rijetkih, mladih ljudi, u svijetu koji se bave medicinskom robotikom. Važno je pomenuti da je Nikolina sarađivala sa jednom kompanijom u Ženevi na izradi uređaja koji posjeduju izuzetnu preciznost za liječenje srčanih aritmija.
„U pitanju su milisekunde i milimetri. Kada bismo angažovali čovjeka da to uradi, mi kao ljudi nemamo tu preciznost od milisekunde, mi reagujemo u sekundi. Zapravo, ja sam radila za tu kompaniju gdje smo mi koristili vještačku inteligenciju i gdje mi koristimo ogromni skup kliničkih podataka i onda mi dajemo instrukcije računaru kada da isporuči te protonske čestice”. – Rekla je Tomićeva, master medicinske rabotike i neuronauke.
Nikolina je krajem jula ove godine završila master-studije medicinske robotike i neuronauke u Švajcarskoj na jednom od 50 najprestižnijih svjetskih univerziteta – Švajcarskom federalnom tehnoložkom institutu – EPFL u Lozani. Kako navodi naša sugrađanka – za znanjem i radnim iskustvom planira tragati u svijetu. Da bi, potom, doprinijela razvoju ove oblasti u Republici Srpskoj i primijenla svoja stečena iskustva.

 

Nikolina, kada si odlučila da se baviš medicinskom robotikom i šta je bila prekretnica u tvom životu da se posvetiš baš ovom pozivu?

„Već od osnovne škole sam se pronalzila u naukama kao što su matematika i fizika, ali sam, ipak, bila jako znatiželjna prema medicini. Na kraju sam donijela odluku zbog koje se nikad nisam pokajala, a to je da upišem osnovne studije iz biomedicinskog inženjerstva. Biomedicinsko inženjerstvo, zapravo, predstavlja primjenu matematike, fizike i programiranja u cilju unaprjeđenja medicine. Kasnije sam na master studijama u Švajcarskoj nastavila sličnim putem, te sam upisala master iz medicinske robotike i računarskih neuronauka. Ovdje sam dobila i priliku da radim na jako zanimljivim naučno-istraživačkim projektima.“

TESLIĆANKA KOJA JE ŽIVOT POSVETILA MEDICINSKOJ ROBOTICI 2

 

Kako objašnjavaš svoj posao, čim se tačno baviš u okviru ove nauke?

„Najkraće rečeno, ja se bavim primjenom tehničkih i inženjerskih alata za obradu raznih biomedicinskih i medicinskih podatka. Krajnji cilj je olakšati medicinsku dijagnostiku, tretmane i liječenja. Ovo zahtijeva znanje iz matematike, fizike, programiranja na računaru , ali i domensko znanje iz oblasti medicinskih nauka. Takođe, zahtjeva kreativnost i analitičko razmišljanje, s obzirom na to da je oblast nova i često podrazumijeva naučna istraživanja.“

Radila si na jednom istraživanju u Džordžiji na Tehnološkom fakultetu, o čemu se tačno radi?

„Radili smo neinvazivne (bezbolne) eksperimente koji su za cilj imali smanjenje osjećaja stresa kod jedne vrste pacijenata. Kada pacijent dođe u bolnicu, fiksira mu se mali uređaj na površinu vrata koji isporučuje lagane električne struje. Te struje posredno utiču na mozak i na nervni sistem, gdje se nakon sekvence kompleksnih procesa u tijelu potencijalno i smanjuje osjećaj stresa.
Mi želimo znati parametre ove električne struje kako bi tretman bio optimalan i ugodan za pacijenta. Ipak, procesi koji se u organizmu dešavaju su jako složeni i u medicini nisu detaljno opisani.
Da bi to premostili, koristila sam vještačku inteligenciju. Ideja je da uz pomoć vještačke inteligencije odredimo parametre koji su nam potrebni, bez da ulazimo u detalje medicine. To podrazumijeva prikupljanje kliničkih podataka u prvom koraku. Zatim primjenu matematike u osnovi, intenzivno kritičko i kreativno razmišljanje, ali i konstantno programiranje i testiranje na računaru.“

Kako planiraš dalje iskoristiti svoja znanja u Republici Srpskoj?

„Smatram da je ovo jedna jako uzbudljiva oblast koja će tek da se razvija i ima sve veći uticaj na svijet. Iskreno se nadam se da će u budućnosti da zaživi i kod nas i da ću ja imati prostora da dam svoj doprinos. Svakako sam uvijek otvorena za potencijalne saradnje sa bilo kim ko želi da se bavi sličnim stvarima.“