NASTANAK OSNOVNIH I SREDNjIH ŠKOLA U TESLIĆU 1

Nastanak prvih obrazovnih udruženja u Tesliću i okolini, zabilježen je 1882. godine na području Čečave i Pribinića, koje su u prvo vrijeme radile povremeno i nerijetko na otvorenom prostoru. Takve „škole“ davale su tek osnove pismenosti. Neposredno poslije oslobođenja Teslića, 4. septembra 1944. godine došlo je do otvaranja osnovnih škola, dok su još prije, na slobodnoj teritoriji u Čečavi radile dvije osnovne škole. Organi narodne vlasti su među svoje najvažnije zadatke postavili i razvoj školstva i ono se, bez obzira na sve poteškoće, stalno razvijalo i unapređivalo. O tome i rezultatima takvih nastojanja najbolje govore podaci iz statistike: 1961. godine bilo je 31.242, u 1971. godini 38.114, a u 1981. godini 41.602 pismenih, dok je broj nepismenih stalno opadao: 1961. godine bilo ih je 13.974, 1971. godine za 2.500 manje, a 1981. godine ukupno 8.252 ili 17 posto od ukupnog broja stanovnika u opštini. Postotak djece obuhvaćene osnovnim obrazovanjem porastao je od 1961. do 1981. godine za 50 posto: 1961. godine bilo je obuhvaćeno 45,4 posto djece, a 1971. godine u škole je išlo 72-3 posto, dok je 1981. godine 95,00 posto. Brojčani podaci iz 1985. godine pokazuju da na području opštine Teslić ima 33,6 posto stanovnika sa 1 do 3 razreda osnovne škole ili su bez škole, 28 posto su sa 4 do 7 razreda, 23,3 posto su sa završenom osnovnom školom, 12,9 su završili srednju školu, a 2,2 posto su sa višom i visokom školom ili završenim fakultetom.
U 1984/85. školskoj godini u opštini Teslić djeluju sljedeće osmorazredne osnovne škole:

– Osnovna škola „Mladost“ Teslić, koja produžava tradiciju prve otvorene osnovne škole u Tesliću, od 1893. godine, u 1948. godini u Tesliću je bila otvorena i niža gimnazija (sa 4 razreda), pa su te dvije škole 1. septembra 1956. godine spojene i nastala je osmogodišnja škola koju pohađa oko 1000 učenika godišnje. Ova škola imala je i dvije područne škole u Rudniku, koja je otvorena u jesen 1944. godine, a u novoj zgradi je od 1957. godine i područnu školu u Vrućici, koja je otvorena još 1933. godine i imala je samo tri odjeljenja.

– Osnovna škola „Braća Ribar“ Teslić, izgrađena je u akciji „Hiljadu škola u BiH“ i otvorena je 25. septembra 1978. godine i imala je oko 1650 đaka. Ovu školu pohađali su učenici iz: centralgog dijela Teslića, Barića, Donjeg Rankovića, Ruževića, Osivice, Gornje Radnje, Žarkovine i Stenjaka. Uz ovu školu bile su vezane i područne škole: Donji Ranković (Memić Brdo) koja je izgrađena 1950. godine i adaptirana 1969. godine, u Ruževiću (počela je sa radom 1959. godine, a dograđena je 1962. godine), u Osivici (započela je sa radom 1955. godine, zatim je izgorjela, da bi na tim temeljima bila podignuta škola 1977. godine), u Stenjaku (počela je sa radom u jesen 1944. godine) i u Barićima (počela sa radom 1953. a u novoj zgradi je od 1969. godine) od kojih su neke dosta oskudne sa nastavnim sredstvima.

– Osnovna škola „Zorka Jotanović“ u Čečavi (koja nastavlja tradiciju škole iz 1903. godine) izgrađena je, takođe, u programu „Hiljadu škola u BiH“ aprila 1978. godine, a prethodno je radila u zgradi zadružnog doma od 1962. godine. Matičnu školu 1984/85. godini pohađa 560 učenika . Područne škole su u: Ukrinici (započela sa radom 1927. godine, koja je u ratu izgorjela i ponovo počela sa radom 1949. godine, a nova zgrada podignuta je 1970. godine), u Rastuši (počela sa radom 1947. godine), u Galamićima (otvorena 1953. godine i radila je u neuslovnom objektu sve do 1984. godine), a u Planama i Stupama postojale su škole od 1954. godine i zbog malog broja učenika prestale su da rade u školskoj godini 1984/85, a učenici tih škola prevoze se do škole u Čečavi.

– Osnovna škola „Danko Mitrov“ Pribinić otvorena je 1906. godine kao četverorazredna, a posle oslobođenja počela je sa radom 1945. godine. Nova školska zgrada savremenog tipa podignuta je 1976. godine u akciji „Hiljadu škola u BiH“, imala je oko 950 učenika. Područne škole su u Donjem Buletiću (postoji od 1933. godine), u Gornjem Buletiću (otvorena 1. novembra 1959. godine), u Lukavcu (izgrađena 1977, a otvorena 4. septembra 1978. godine), u Parlozima (otvorena 1959. godine) i u Donjem Liplju (otvorena 1925. godine, a nova zgrada podignuta je je 1979. godine).

– Osmorazredna škola u Gornjoj Šnjegotini je područna škola u sastavu OŠ „Danko Mitrov“ Pribinić. Počela je sa radom kao četverorazredna 1950. godine, a 1971. godine prerasla je u osmorazrednu. Nova školska zgrada izgrađena je 1972. godine, ali nije sasvim završena, imala je oko 300 učenika.

– Osnovna škola „25. maj“ Slatina, započela je rad kao četverorazredna odmah poslije oslobođenja Teslića, a preseljena je iz Komušine, gdje je osnovana 1887. godine. Jedno vrijeme do 1967. godine bila je područna škola OŠ „Blatnica“, a tada je podignuta nova zgrada i u Slatini otvorena osmogodišnja škola koju je pohađalo oko 980 đaka godišnje. U akciji „Hiljadu škola“ izgrađen je savremeni školski prostor i otvoren 1982. godine. Područne škole su u Kamenici (osnovana 1950. godine) i u Komušini (poslije oslobođenja ponovo otvorena 1954. godine, a nova zgrada izgrađena 1972. godine).

– Osnovna škola „Branko Markočević“, Đulić osnovana je 1953. godine sa četiri razreda, a kao osmogodišnja radi od 1963. godine. Školska zgrada je podignuta 1955. godine i poslije je nekoliko puta dograđivana da bi odgovarala potrebama. Područne škole su: u Rankoviću (otvorena 1963.), u Kuzmanima (počela da radi u novoj zgradi 1964. godine), u Vlajićima (otvorena 1947. godine, a nova zgrada podignuta 1961.) i u Gornjem Tesliću (bila izgrađena zgrada za školu 1939. godine, ali nije radila; poslije oslobođenja zgrada je obnovljena, kao i 1975. godine poslije požara).

– Osnovna škola „Mladi Gorani“, Ugodnovići, počela je sa radom 1954. godine sa 4 razreda, a od 1969. godine ima 8 razreda. Objekat nije namjenski građen i ne odgovara postojećim normativama. Područna odjeljenja su: u Očaušu (prva škola sa dva odjeljenja izgrađena je 1949. godine, a nova 1982. godine, isto sa dva odjeljenja), u Ugodnoviću Gornjem (2 odjeljenja u objektu izgrađenom 1966. godine), u Briću (škola otvorena 1963. godine, u novoj zgradi od 1983. godine sa dva kombinovana odjeljenja) i u Bijelom Bučju (škola otvorena 1962. godine, a nova zgrada podignuta je 1975. godine, takođe sa dva odjeljenja).

– Osnovna škola „Ratko Jovanović“, Gornja Vrućica, otvorena 1951. godine kao četverorazredna i do 1978. godine radila je kao područna škola u sastavu OŠ „Mladost“, Teslić, a tada je podignuta nova, savremena zgrada za osmorazrednu školu, pa škola i djeluje kao takva.

Te škole u 1984/85. godini ukupno pohađa 10. 086 učenika. Postoji i 9 osnovnih specijalnih odjeljenja sa 125 učenika. U tim školama radi 324 nastavnika razredne i predmetne nastave, a ukupno je zaposleno 424 radnika.

U Tesliću je od 1900. godine, postojala i radila šegrtska škola. Kao takva, radila je sve do 1972. godine kada je udružena sa Gimnazijom, pa je obrazovan Srednjoškolski centar. U toku svog rada škola je dala više od šezdeset generacija vrsnih stručnih radnika i zanatlija: hemijske, električarske, metalopriređivačke, drvopriređivačke i drugih industrijskih i zanatskih struka.
Sve do 1959. godine u Tesliću nije bilo srednje škole, a tada je u gradu otvoreno istureno odjeljenje Ekonomske škole iz Doboja. Odlukom Narodnog odbora opštine Teslić od 10. decembra 1962. godine, u Tesliću je osnovana Gimnazija, ali je prva generacija Gimnazijalaca (19 učenika) započela školovanje u septembru 1971. godine u isturenom odjeljenju dobojske Gimnazije. Bilo je dosta teškoća u vezi sa smještajem škole, a i sa obezbjeđivanjem nastavnog kadra, pa je još 1963-64. godine Gimnazija u Tesliću imala samo 5 profesora, od kojih su trojica imali položen stručni ispit, a držali su nastavu iz deset predmeta. Iz Gimnazije je ukupno izašlo 19 generacija đaka, a posljednja 1983. godine, kada je školovanje završilo 98 učenika. Od 1972. godine Gimnazija je bila u sastavu Srednjoškolskog centra i njen rad se ugasio uvođenjem usmjerenog srednjoškolskog obrazovanja.
Poslije svog formiranja, Srednjoškolski centar , koji od 1979. godine nosi ime narodnog heroja Đure Pucara Starog i imao je oko 770 đaka. Ubrzo, zatim, došlo je do priliva đaka i do značajnog razvoja srednjoškolskog obrazovanja u Tesliću, što je uveliko pomagalo teslićkoj privredi u pogledu poboljšanja strukture srednjeobrazovnog kadra. U proteklom razdoblju do 1985. godine, u Centru je razgranata mreža struka i zanimanja (9 struka i 40 zanimanja), a učenici se još pri upisu usmjeravaju i to 65 posto na proizvodno-tehnička i 35 posto na administrativno-usložna zanimanja. Od 176 ukupno zaposlenih u Centru, 127 je sa visokom stručnom spremom različitih specijalnosti i profila. U školskoj godini 1984-85. nastavu u Centru pohađalo je ukupno 3.469 đaka.
Srednjoškolski centar „Đuro Pucar Stari“ je samoupravno bio organizovan u tri osnovne organizacije udruženog rada, a ima i radnu zajednicu zajedničkih poslova. Centar se finansirao iz sredstava Regionalne samoupravne interesne zajednice za usmjereno obrazovanje u Doboju.

Izvor – Advan Hozić „Teslić u NOB“
Slika: Nebojša Dujković